Kotlovi za prehrambenu industriju i industriju pića

Kotlovi TIPO Kotlogradnje daju procesnu paru i procesnu toplotu za kuvanje, pasterizaciju, sterilizaciju, sušenje i pranje u prehrambenoj industriji i industriji pića.

Svaki kotao projektuje se i proizvodi prema potrebnom kapacitetu, procesnim zahtevima, vrsti goriva i uslovima rada postrojenja.

Kotlovi za prehrambenu industriju i industriju pića

Gde se para i topla voda koriste u proizvodnji hrane i pića

Toplota je osnovni utilitet u pogonima prehrambene industrije i industrije pića. Para i topla voda koriste se za kuvanje i blanširanje, pasterizaciju i sterilizaciju, uparavanje, ukomljavanje i kuvanje sladovine u pivarama, destilaciju, pranje linija i posuda, kao i za zagrevanje prostora i procesne vode. Para je pogodna za mnoge od tih zadataka jer toplotu predaje na kontrolisanom i ujednačenom nivou, a lako se razvodi i meri po celom pogonu. Topla voda pokriva zadatke na nižim temperaturama, na primer vodu za ukomljavanje i pranje, dok se termoulje bira tamo gde su potrebne visoke i stabilne temperature bez visokog pritiska, na primer pri pečenju, prženju ili sušenju.

Potrošnja retko kad je ravnomerna. Kuvarnice u pivarama i šaržni kuvari prave nagle vršne potrebe, a sezonski pogoni mogu raditi u kampanjama sa dugim pauzama između. U šećerani se, na primer, para obično proizvodi na višem pritisku, provodi kroz turbine radi dobijanja električne energije, a para nižeg pritiska na izlazu koristi se u procesu. Ovakvi obrasci određuju da li su dovoljni sami parni kotlovi ili kotlarnicu treba osmisliti oko kogeneracije, akumulacije ili više jedinica.

Čistoća pare, higijena i propisi

Prvo pitanje za kotao jeste da li para dolazi u dodir sa proizvodom. Para koja se ubrizgava u hranu ili dolazi u dodir sa površinama koje su u kontaktu sa hranom smatra se kulinarskom parom, a u EU, prema Uredbi (EZ) 852/2004, para u neposrednom kontaktu sa hranom ne sme da sadrži supstance koje su opasne ili bi mogle da zagade hranu. Hemikalije za tretman kotlovske vode koje se prenesu u paru, na primer isparljivi inhibitori korozije, mogu biti neprihvatljive. Zato se očekuju pitka napojna voda, sprečavanje penušanja i povlačenja kotlovske vode u paru, redovno odmuljivanje i povremeno ispitivanje kondenzata. Parni sistem treba uključiti u HACCP plan.

Sam kotao je oprema pod pritiskom i projektuje se prema istim standardima kao u drugim industrijama. TIPO Kotlogradnja projektuje i proizvodi kotlove prema standardima EN 12952 i EN 12953, kao i EN 13445, EN 13480, ASME BPVC i AD 2000, u skladu sa zahtevima investitora i projektnom dokumentacijom; koji regulatorni okvir važi zavisi od zemlje ugradnje i treba ga navesti na početku. U EU su 2019. doneti zaključci o najboljim dostupnim tehnikama (BAT) za prehrambenu industriju, industriju pića i mlekarstvo (Odluka (EU) 2019/2031).

  • Odrediti koji potrošači uzimaju kulinarsku, a koji tehnološku paru
  • Proveriti da su hemikalije za pripremu vode prihvatljive za kontakt sa hranom u zemlji primene
  • Predvideti mesta uzorkovanja kondenzata i evidenciju doziranja
  • Ako se traži para bez hemikalija, razmotriti poseban generator čiste pare napajan prethodno pripremljenom vodom

Gorivo, energija i dekarbonizacija

Prirodni gas je i dalje glavni izvor toplote u ovom sektoru, a veliki deo potrebe je na relativno niskim temperaturama, zbog čega se elektrifikacija industrijskim toplotnim pumpama i električnim kotlovima često razmatra kao put ka dekarbonizaciji. Kada struja nije rešenje ili toplota mora da se proizvodi na višem nivou, bitna je fleksibilnost goriva: kotlovi na biomasu su opcija gde postoje pogodni ostaci ili drvna goriva, kao što je bagasa u proizvodnji šećera. Tamo gde u procesu postoje vrući izduvni tokovi, kotlovi utilizatori otpadne toplote mogu iz njih da proizvode paru.

Pre promene izvora toplote treba smanjiti ono što se mora proizvesti: kondenzovati i ponovo koristiti paru od kuvanja sladovine u pivarama, integrisati toplotu u destilerijama, vraćati kondenzat i toplotu dimnih gasova koristiti za zagrevanje vazduha za sagorevanje ili napojne vode. Vraćeni kondenzat smanjuje potrošnju energije, sadržaj soli i potrebu za pripremom vode i odmuljivanjem.

Šta investitor treba da definiše pre izbora kotla

Kotao se bira prema stvarnoj potrošnji pare ili tople vode tokom vremena, a ne prema jednoj vršnoj vrednosti. Sledeće treba utvrditi rano, zajedno sa proizvođačem, kako je opisano u tekstu Kako izabrati industrijski kotao i uz pripremu vode:

  • Profil potrošnje: kontinualan, šaržni ili sezonski, i veličina vršnih opterećenja
  • Vrsta nosioca toplote: para, topla voda ili termoulje, i da li para dolazi u dodir sa proizvodom
  • Gorivo i dugoročna dostupnost, uključujući sporedne proizvode samog pogona
  • Rezerva: koliko proizvodnja sme da stoji ako jedna jedinica ispadne iz rada
  • Kvalitet napojne vode i povrat kondenzata, važeći standardi i dokumentacija, prostor i pristup

Primena

Industrijski parni kotlovi

Prehrambena industrija
procesna para, sušenje, sterilizacija i tehnološko zagrevanje
Prehrambena industrija
kuvanje, sterilizacija, pasterizacija, pranje i procesno zagrevanje

Generatori pare, brzoparni kotlovi

Prehrambena industrija
sterilizacija, kuvanje, pasterizacija i procesno zagrevanje

Termouljni kotlovi

Prehrambena industrija
pečenje, prženje, sušenje i termička obrada

Električni kotlovi

Prehrambena industrija
para, procesno zagrevanje i sterilizacija

Kotlovi utilizatori otpadne toplote

Prehrambena industrija
procesna para uz veću energetsku efikasnost

Vrelovodni kotlovi

Prehrambena industrija
procesno zagrevanje i proizvodni procesi

Često postavljana pitanja

Koja je razlika između blok i ekranskog parnog kotla?

Blok (plameno‑dimnocevni) kotao ima veliku vodenu zapreminu, gradi se prema EN 12953 i pogodan je za male i srednje kapacitete i stabilan rad. Ekranski (vodocevni) kotao ima malu vodenu zapreminu, gradi se prema EN 12952 i koristi se za veće kapacitete, više pritiske i pregrejanu paru.

Koja goriva može da koristi parni kotao TIPO Kotlogradnje?

Čvrsta goriva (ugalj), biomasu (drvna sečka, pelet, slama, ljuske), tečna i gasovita goriva (prirodni gas, lož ulje, mazut), kao i mešavine gasa sa vodonikom. Ložište i gorionici se projektuju prema odabranom gorivu.

Kako se bira kapacitet i pritisak parnog kotla?

Prema stvarnom profilu potrošnje pare, potrebnom pritisku i temperaturi na potrošačima, vrsti goriva i režimu rada. Naši inženjeri rade termički proračun na osnovu podataka investitora i predlažu tip, veličinu i konfiguraciju.

Kada izabrati termouljni kotao umesto parnog?

Kada proces traži visoke i precizno regulisane temperature, a ne želite rad pod visokim pritiskom: termoulje prenosi toplotu na visokim temperaturama pri niskom pritisku, bez isparavanja i pripreme vode.

Koja oprema se isporučuje uz parni kotao?

Merna i sigurnosna armatura, automatika za upravljanje i regulaciju, napojni rezervoar sa pumpama, po potrebi pregrejač, ekonomajzer i grejač vazduha, kao i platforme za opsluživanje. Isporuka može biti i kompletna kotlarnica po principu „ključ u ruke“.

Da li je za paru koja dolazi u dodir sa hranom potreban poseban kotao?

Ne nužno poseban kotao, ali ceo put pare mora biti projektovan za taj zahtev. Bitno je da hemikalije za tretman vode ne dospeju do proizvoda, da se spreči prenošenje kotlovske vode u paru i da se kondenzat može uzorkovati. Gde se traži para bez hemikalija, jedno od rešenja je poseban generator čiste pare napajan prethodno pripremljenom vodom. Zahtev treba navesti proizvođaču već u upitu.

Može li se toplota iz kuvanja piva ili destilacije povratiti da bi se smanjilo opterećenje kotla?

U principu može. U pivarama se para od kuvanja sladovine može kondenzovati, a toplota sačuvati kao topla voda za zagrevanje sledeće šarže; destilerije mogu toplotu iz destilacije ponovo koristiti u pogonu. Koliko je to isplativo zavisi od procesa i cene energije. Kotao se i dalje dimenzioniše prema preostaloj potrošnji, uključujući vršna opterećenja.

Može li pogon da sagoreva sopstvene sporedne proizvode radi proizvodnje pare?

Šećerane tradicionalno u kotlovima sagorevaju bagasu, sporedni proizvod gnječenja trske. U drugim pogonima zavisi od goriva: pre projektovanja ložišta moraju biti poznati vlažnost, pepeo, granulacija i sigurnost snabdevanja. Ložište i gorionici kod TIPO Kotlogradnje projektuju se prema odabranom gorivu, pa analizu goriva treba priložiti uz upit.

Standardi po kojima projektujemo i proizvodimo

TIPO Kotlogradnja projektuje i proizvodi kotlove i kompletna kotlovska postrojenja prema zahtevima investitora, vrsti goriva, kapacitetu i radnom režimu. Proces obuhvata analizu zahteva, predlog rešenja, izradu ponude, konstruisanje, nabavku materijala, proizvodnju, montažu, ispitivanje i puštanje u rad. Bez obzira na složenost projekta ili tržište, oprema se projektuje i proizvodi u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, uključujući EN 12952, EN 12953, EN 13445, EN 13480, ASME BPVC i AD 2000, u skladu sa projektnom dokumentacijom i zahtevima investitora.

Imate projekat u planu?

Predstavite nam svoje zahteve, a naš tim će sagledati projekat i predložiti odgovarajuće tehničko rešenje.